Zasićenost u kvalitativnom istraživanju

Zasićenost u kvalitativnom istraživanju odnosi se na točku u kojoj daljnje prikupljanje i analiza podataka neće proizvesti nove uvide ili razumijevanje. Ova se točka obično postiže nakon provođenja nekoliko krugova prikupljanja i analize podataka, a može se naznačiti ponovljenim pojavom sličnih tema ili obrazaca podataka. Zasićenost je koristan koncept u kvalitativnom istraživanju, jer može pomoći istraživačima da znaju kada prestati prikupljati podatke.

Kako mjerite zasićenost?

Postoji nekoliko različitih načina za mjerenje zasićenosti, ali najčešće je korištenje fotospektrometra. Ovaj uređaj mjeri količinu svjetlosti koju uzorak apsorbira na različitim valnim duljinama. Apsorbancija se zatim crta na grafikonu, s valnom duljinom na osi x i apsorbancijom na osi y. Točka u kojoj apsorbancija doseže svoju maksimalnu vrijednost je točka zasićenja.

Zašto je koncept zasićenja važan za kvalitativno istraživanje?

Koncept zasićenja važan je za kvalitativno istraživanje jer omogućava istraživačima da utvrde kada su prikupili dovoljno podataka da precizno razumiju fenomen. Nakon što prikupljanje podataka dostigne zasićenost, istraživači mogu biti sigurni da imaju potpuno razumijevanje fenomena koji se proučava i mogu početi donositi zaključke. Zasićenost se obično postiže nakon što je intervjuiran određeni broj sudionika ili je prikupljen određena količina podataka.

Što je zasićenost u tematskoj analizi?

Postoji nekoliko različitih definicija zasićenja u tematskoj analizi, ali opća je ideja da se postigne kada iz podataka ne izlaze nove teme, a kada su svi podaci temeljito istraženi za teme. To se može postići na nekoliko različitih načina – kroz analizu velike količine podataka, kroz višestruki krugovi analize ili kroz raspravu s drugim istraživačima kako bi se osiguralo da su sve moguće teme identificirane. Nakon postizanja zasićenja, istraživač može biti uvjeren da imaju sveobuhvatno razumijevanje podataka.

Što je primjer zasićenja?

Primjer zasićenja je primjer koji pokazuje princip zasićenja. Zasićenost je proces dodavanja sve više i više tvari u smjesu dok smjesa više ne može držati tvar. Kaže se da je tvar u ovom trenutku “zasićena”.

Kada je zasićenost podataka postignuta u kvalitativnom istraživanju?

Ne postoji konačan odgovor na ovo pitanje jer ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući specifično istraživačko pitanje koje se istražuje, korištene metode i vlastita definicija zasićenja podataka. Međutim, zasićenost podataka se uglavnom smatra da se postižu kada se nove informacije prestanu generirati i počnu se pojavljivati obrasci. To se može dogoditi nakon nekoliko intervjua, ili može potrajati još mnogo. U nekim se slučajevima zasićenost podataka nikada ne smije postići ako je istraživačko pitanje posebno složeno ili otvoreno.

Posljednje ažuriranje 25/11/2022

Komentiraj